DILI, Comoro (03 Marsu 2026) – Sua Exelénsia Presidente do Tribunal de Recurso, Dr. Afonso Carmona, marka prezensa hodi fó onra ba asu-wain sira iha serimónia solene komemorasaun Loron Nasionál Veteranus ba dala IX ne’ebé hala’o iha sede Conselho dos Combatentes de Libertação Nacional (CCLN), Comoro. Prezensa Sua Exelénsia Dr. Afonso Carmona hamutuk ho lideransa másima sira seluk ne’ebé reprezenta Husi órgaun soberania sira, hatudu rekoñesimentu bo’ot Estadu nian ba signifikadu istóriku loron 3 Marsu nian, ne’ebé marka iha tinan 45 Konferénsia Nasionál hodi re-organiza funu ba Luta Libertasaun Pátria iha tinan 1981, liu tiha baze apoiu rahun, ne’ebé lidera husi Komandu da Luta Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho Mauhuno Builereck. Serimónia ne’e konta ho partisipasaun husi lideransa bo’ot sira, hanesan Sua Exelénsia Presidente da República Dr. José Ramos-Horta, Sua Exelénsia Presidente do Parlamento Nacional Dra. Maria Fernanda Lay, hamutuk ho membru Governu Konstitusionál sira seluk no Corpos Diplomata no veteranus ativu.

Iha diskursu, Sua Exelénsia Presidente da República Dr. José Ramos-Horta fó énfase ba tema tinan ne’e nian, “Unidade na Diversidade com Sentido da Pátria”, hodi hateten katak misaun veteranu sira nian seidauk hotu maske Timor-Leste ukun an ona. Presidente Ramos-Horta husu nafatin ba veteranu sira atu iha era independénsia ne’e, kontinua kontribui ho sira-nia kbiit hodi luta fali ba dezenvolvimentu ekonómia no progresu nasionál, tanba dezafiu foun ohin loron nian mak atu hametin moris di’ak ba povu tomak. Xefe Estadu mós apela ba veteranu sira atu sai referénsia ka ezemplu di’ak ba jerasaun foun sira, hodi hanorin valór patriotizmu no espíritu sakrifísiu ne’ebé sira hatudu ona dezde tinan 1981.

Nune’e mós, Sua Exelénsia Ministru oan soru’ afirma katak Governu sei kontinua esforsu hodi garante dignidade ba veteranu sira, hodi rekoñese sira-nia kbiit nu’udar pilar estabilidade nasionál. Ministru oan soru mós husu ba veteranu sira atu hamutuk ho CCLN hodi fiksa kbiit no dokumentasaun istória luta nian, atu nune’e memória asu-wain sira nian sai nu’udar ai-hun ba harii nasaun ida ne’ebé forte.

depois de remata diskursu sira ne’e, serimónia kontinua ho parada militár ida ne’ebé dignu tebes husi forsa armada F-FDTL, nu’udar omenajen ba veteranu sira-nia luta ne’ebé ohin loron nakfilak ona ba instituisaun defeza nasionál ne’ebé forte. Eventu ne’e remata ho ambiente ida ne’ebé nakonu ho dignidade no respeitu, hodi reafirma hikas katak ho unidade iha diversidade, Timor-Leste sei la’o ba oin ho sentidu pátria nian ne’ebé metin.
