Díli, 10 Setembru 2026 — Sua Exelénsia Presidente Tribunal de Recurso, Dr. Afonso Carmona, hamutuk ho Juizes Konselheirus Tribunal de Recurso, partisipa iha Serimónia Homenagem ba Preladu na’in haat, ne’ebé hala’o iha Catedral Díli.
Serimónia ne’e hala’o ho tema: “Retratu Fiar nian no Memória Eterna Igreja nian no Timor-Leste — Selebrasaun ba Heransa no Sakrifísiu ita-nia Preladu Saudoso sira.”

Serimónia solene ne’e hetan prezensa husi Sua Eminénsia Reverendísima Senhor Cardeal Virgílio do Carmo da Silva, Arcebispu Metropolitanu Díli no Prezidente Konferénsia Episkopal Timorense, Sua Excelénsia Reverendísima sira, Senhores Bispos, Sua Exelénsia Primeiro-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, membrus Governu, autoridade sivíl, militár no relijioza sira, reprezentante Igreja Katólika, família husi Monsenhor Martinho da Costa Lopes no konvidadu sira seluk.
Eventu istóriku ida ne’e sai hanesan rekoñesimentu no onra boot husi Estadu no Igreja Katólika ba preladu haat ne’ebé sira-nia moris no servisu pastorál iha ligasaun metin ho povo Timor-Leste, liuliu iha períodu sira ne’ebé Timor-Leste hasoru konflitu, sofrimentu no transformasaun boot iha istória nasional.
Iha serimónia ne’e, hetan mos oportunidade atu fó omenajen ba D. Jaime Garcia Goulart, D. José Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes no D. Alberto Ricardo da Silva, nu’udar figura importante sira husi Igreja Katólika no istória Timor-Leste.

Iha diskursu ne’ebé aprezenta husi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika, Dr. José Ramos-Horta, hatete katak, Serimonia ne’e hala’o atu fó omenajen ba Preladus na’in haat ne’ebé tama ona iha istória Igreja no istória Timor-Leste.
hatete katak, mesmu ida-idak husi preladu sira ne’e moris no hala’o ministériu iha períodu diferente, sira hotu iha ligasaun ho povo Timor-Leste no servisu ba Igreja.
Tuir diskursu, momentu ida ne’e sai hanesan momentu retornu no reenkontru ho ita-nia istória rasik.
Iha parte seluk, Sua Exelénsia Prezidente Repúblika mos lembra Monsenhor Martinho da Costa Lopes, ne’ebé iha semana liubá hetan omenajen iha Manatutu. Nia lembra liafuan ne’ebé Monsenhor Martinho publika iha tinan 1973: “Maubere, meu Irmão. O Sol já vai alto, os seus raios são também para ti. Levanta-te, são horas.”
Liafuan ne’e, tuir interpretasaun iha diskursu, bele kompriende hanesan imajen husi dalan no jornada povo Timor-Leste nian.
Povo Timor-Leste hasae-an liu husi Rezisténsia, fiar, solidariedade no determinasaun husi mane no feto sira ne’ebé, iha rai laran no rai li’ur, la simu atu silénsia nafatin, sofrimentu no lakon dignidade.
D. Jaime Garcia Goulart, Bispu dahuluk Diocese Díli, dedika-an ba organizasaun no konsolidasaun Igreja, edukasaun no formasaun komunidade sira.
D. José Joaquim Ribeiro hala’o nia ministériu iha períodu mudansa boot no sofrimentu ne’ebé aumenta ba povo Timor, no buka nafatin atu besik ho komunidade sira ne’ebé entrega ba nia responsabilidade.
Monsenhor Martinho da Costa Lopes sai nu’udar lia-na’in ida importante liu iha defende dignidade no direitu povo Timor nian. Bainhira tenki husik Timor-Leste, nia kontinua iha li’ur atu ko’alia kona-ba sofrimentu povo Timor nian no buka sensibiliza Governu, instituisaun no komunidade internasionál.
Nia sai duni, hanesan lia-na’in ba sira ne’ebé la iha lian.
D. Alberto Ricardo da Silva, Timor oan no moris iha Aileu, dedika nia moris barak ba formasaun klérigu no servisu ba Igreja. Nu’udar Bispu Díli, nia mos akompaña faze foun ida husi istória nasional, ne’ebé marka husi konstrusaun no konsolidasaun Estadu independente.
Husi Preladus na’in haat ne’e hatudu mai ita katak istória Igreja iha Timor-Leste labele separa husi istória ita-nia Povu.
Luta ba liberdade mos la’ós rezultadu husi setór ida de’it iha sosiedade. Rezisténsia armada, frente klandestina, frente diplomátika, estudante sira, juventude, feto sira, komunidade no Igreja Katólika, entre kontribuisaun barak seluk, hotu-hotu kontribui ho maneira diferente atu mantém esperansa Timor-Leste nian moris.
Ne’e luta ida husi ema barak. No mos luta ida ne’ebé presiza sakrifísiu.
Tanba ne’e, memória husi preladu na’in haat ne’e pertense ba Igreja, maibé mos pertense ba memória nasional.
Sira-nia legadu sai parte husi istória povo ida ne’ebé liu husi funu, okupasaun, sofrimentu no ezíliu atu hetan liberdade.
Omenajen ba restus mortais sira ne’e, iha signifikadu ne’ebé liu husi serimónia ohin loron.
Durante dékada barak, na’in tolu husi preladu sira ne’e hakoi iha Portugal, dook husi rai ne’ebé sira servisu. D. Alberto Ricardo da Silva nafatin hakoi iha Díli.
Ohin loron, na’in haat sira fila fali no hamutuk iha sira-nia rai.
Iha naran Estadu no povo Timor-Leste, Sua Exelénsia Prezidente Repúblika hato’o gratidaun ba Igreja Katólika iha Portugal, autoridade Portugal sira no ema hotu ne’ebé durante dékada sira-ne’e rai no kuida restus mortais preladu saudozu sira ho respeitu no dignidade.
Gratidaun mos ba Konferénsia Episkopal Timorense, Diocese Díli, Baucau no Maliana, padre sira, relijiozu no relijioza sira, no ema hotu ne’ebé kontribui atu posibilita retornu ne’e.
Ohin ita sai ona Estadu independente. Ita iha ita-nia instituisaun no responsavel ba ita-nia destinu rasik. Maibé, konstrusaun Nasaun sei kontinua.

Desafiu sira ohin diferente husi desafiu tempu liubá. Ita tenki kombate kiak no desigualdade, kria oportunidade ba ita-nia juventude, hadi’a edukasaun no saúde, no garante katak dezenvolvimentu to’o ba komunidade hotu.
Ezemplu husi ita-nia preladu sira lembra ita katak servisu tenki nafatin liga ho dignidade umana no atensaun ba ema vulnerável sira. Sira mos fo lembra ita katak edukasaun, solidariedade no páz sai responsabilidade ema hotu nian.
Iha omenajen ba Monsenhor Martinho iha Manatutu, ko’alia mos kona-ba signifikadu ponte ne’ebé lori nia naran. Ponte liga marjem rua ne’ebé antes separadu.
Preladu na’in haat ne’e mos, ida-idak ho sira-nia maneira rasik, sai hanesan konstrutor ponte: entre Igreja no povo, entre Timor-Leste no mundu, no entre jerasaun diferente sira iha ita-nia istória.
Agora, responsabilidade iha ita atu kontinua servisu ne’e.
Ohin, ita la’ós de’it akompaña Preladus na’in haat ba sira-nia deskansu ikus. Ita mos lori fila fali ba ita-nia rai parte importante ida husi ita-nia istória.
Que D. Jaime Garcia Goulart, D. José Joaquim Ribeiro, Monsenhor Martinho da Costa Lopes no D. Alberto Ricardo da Silva deskansa iha pás iha rai ne’ebé sira servisu.
Que sira-nia memória nafatin moris iha Igreja no iha coração povo Timor nian.
No que jerasaun foun sira hetan iha sira-nia ezemplu responsabilidade atu kontinua konstrui Timor-Leste ida ne’ebé iha pás, justisa, dignidade no solidariedade.
Ohin, Timor-Leste simu sira fila fali ba uma.
Ba sira hotu, ita-nia respeitu, gratidaun no memória.
Que Maromak simu alma preladu saudoso sira no fó bensaun ba povo Timor-Leste.
